Kulturna tradicija

Tradicionalna Kultura: Jesmo li stvarno postigli Toleranciju i Velikodušnost Duha?

Jesmo li stvarno postigli Toleranciju i Velikodušnost Duha?

U Song Dinastiji, Su Shi je radio kao mjesni službenik u Guazhou području na sjevernoj strani rijeke, nasuprot Jinshan Hrama, koji je bio na drugoj strani rijeke. Su Shi je često razgovarao s opatom Jinshan Hrama, Učiteljem Foyinom, o Zenu i Taou.

Jednog dana, Su Shi je osjetio da je svojim kultiviranjem Zena napravio veliko poboljšanje, i odmah se prihvatio svog pera kako bi napisao pjesmu o tome. Potom je poslao svog asistenta da unajmi čamac i prijeđe rijeku i odnese njegovu pjesmu Učitelju Foyinu. U pjesmi se kaže: "Pozdravi prema nebu u nebu i jakom svjetlu koje obasjava svijet; osam vjetrova ne mogu me pomaknuti dok svečano sjedim u grimiznom i zlatnom lotus cvijetu" ("osam vjetrova" se odnose na osam vrsta okolnosti, kao na primjer interes, razbibriga, kleveta, slava, hvaljenje, ismijavanje, patnja i sreća.)

Nakon što je Učitelj Foyin pročitao pjesmu, uzeo je svoje pero, i napisao riječ na poleđini pjesme, i zamolio asistenta gosp. Sua da odnese to natrag.

Gosp. Su je mislio da će se Učitelj Foyin izraziti visoko o njegovom području i razumijevanju Zena i kultiviranja, i tako je brzo otvorio papir a vidio je samo jednu riječ, "Napuhanost!"

Su Shi se tako uzrujao da mu je lice poplavilo i smjesta je unajmio čamac kako bi prešao na drugu stranu rijeke da raspravi sa Učiteljem Foyinom. Kada je došao do suprotne obale, vidio je da su vrata Učitelja Foyina bila zaključana. Pretpostavljao je da se Učitelj Foyin preplašio. Kada je prišao zatvorenim vratima hrama, ugledao je malu cedulju. Prišao je bliže da bi pročitao cedulju na kojoj pisalo, "Nisi li rekao da te ni osam vjetrova ne može pomaknuti? Zašto si preskočio rijeku zbog vjetra napuhanosti!?"

Su Shin je bio tako postiđen da se odmah okrenuo, ušao u čamac skrivajući lice, i tiho se vratio kući.

Ne vladamo li se često ovako i mi, također? Što god da uradimo, mi želimo od drugih ljudi čuti pohvalu i često smo zadovoljni sa sobom, a da toga i nismo svjesni! Kada nam drugi ljudi ukažu na to, osjećamo se vrlo uznemireno i instinktivno ih demantiramo!

Mi svi želimo za sebe reći da smo tolerantani i nesebični. Kada pogledamo unatrag, jesmo li stvarno to postigli?

Problemi drugih ljudi dolaze iz naših srca

Su Shi iz Song Dinastije i opat iz Jinshan Hrama, Učitelj Foyin, zajedno su često diskutirali o Zenu i Daou. Jednog dana sjeli su u meditaciju, sučelice jedan drugom. Nakon što je Su Shi završio svoju meditaciju, vidio je Učitelja Foyina kako sjedi tako ravno u mantiji i nije mogao odoljeti a da se ne nasmije.

Učitelj Foyin ga je je upitao zašto se smijao. Su Shi je smijući se rekao, "Pogledajte se. Sjedite tamo, ličeći na hrpu kravlje balege." Učitelj Foyin se također smijao.

Su Shi je također pitao, "Što mislite, na što ja ličim?"

Foyin je odmah rekao, "Ti sjediš tamo sasvim ravno sa dobrodušnošću na svom licu, ličeći na Buddhu!"

Su Shi je bio vrlo sretan zbog toga i kada se vratio kući, uzbuđeno je pričao svojoj sestri, Su Xiaomei, o tome.

Xiaomei je gledala u svog zadovoljnog brata i rekla mu: "On misli da ti ličiš na Buddhu zato što je njemu Buddha na umu, tako da on u svakome vidi Buddhu. Ti misliš da on liči na kravlju balegu zato što imaš samo kravlju balegu na umu!"

Kada razmišljam o optužbama među našim praktikantima, nije li ovo slična situacija? Vidimo ljude oko nas koji imaju problema i svi su neljubazni, tako da se svaki dan žalimo i nešto prigovaramo. Ne sliči li to onomu što je Su Shi vidio u Učitelju Foyinu?

Kada dođemo u sukob s drugima, nisu li ti sukobi uzrokovani kravljom balegom u našim srcima? Ako su naša srca čista i dobrodušna, hoćemo li još uvijek misliti da drugi liče na kravlju balegu? To je česta pojava u mnogim situacijama, da problemi drugih ljudi upravo dolaze od naših srca.

Objavljeno na Clearwisdom.net:
http://www.clearwisdom.net/emh/articles/2006/4/27/72497.html